[ta ~itate

"Nacionalizam ili demokracija"

(Razgovor o knjizi u biblioteci u Staroj Pazovi, utorak 17. dec. 2002)

Nacionalizam ili demokracija u izdanju Zorana Stojanovi}a (Sremski Karlovci-Novi Sad 2002) deo je opusa anga`ovanog intelektualca i jednog od osniva~a Praxisa, Milana Kangrge, koji ~ini, rekao bih, "triologija" - Izvan povijesnog doga|anja ("Feral tribune", Split 1997), [verceri vlastitog `ivota ("Republika", Beograd 2001). U tim svojim delima, sastavljenim od ~lanaka, eseja i intervjua - [verceri su donekle izuzetak - Kangrga podvrgava razornoj kritici sistem politi~ke vlasti i mo}i u Hrvatskoj, posebno sam vrh vlasti, njegovu usta{oidnost, retrogradnu ideologiju i ogromne plja~ka{ke apetite. Svoju poziciju Kangrga formuli{e kao "kritiku, i to radikalnu kritiku povijesne tragedije {to je zadesila Hrvatsku". U svojoj najnovijoj knjizi Kangrga pokazuje i svu bedu "~uvene hrvatske {utnje", sluganjski odnos ljudi koji se predstavljaju kao intelektualci. Pred usta{ko-fa{isti~kim duhom, za Kangrgu je najporaznija {utnja takozvane hrvatske inteligencije. "Ta je {utnja sada upravo prerasla u najordinarniju sramotu" (133). Sjajna metafora o septi~koj jami kao da sa`ima autorov stav o politi~kim, duhovnim, posebno moralnim i kulturnim prilikama u Hrvatskoj.
Za razliku od prethodne dve knjige, u najnovijoj Kangrga svoje osnovno stanovi{te {iroko elaborira na zasadama filozofskih ideja nema~ke klasi~ne filozofije, pre svih, Hegela i Kanta, da bi - verovatno na u`as i zgra`anje hrvatskih nacionalista - u tri posebna poglavlja izlo`io neke klju~ne Marxove filozofske stavove. Nekome se ovo utemeljenje Kangrgine kritike mo`e u~initi doktrinarnim, ali bih voleo da u Srbiji vidim danas nekoga ko tako otvoreno, sigurno i bez imalo zazora izla`e i brani Marxov humanisti~ki opus. Kangrga se obilato slu`i Hegelovim i Marxovim idejama, ali bi bilo krajnje pogre{no zaklju~iti da je njegov odgovor hegelijanski ili marksisti~ki. Nije potrebna osobita analiti~ka domi{ljatost da se iza tih ideja otkrije autenti~na Kangrgina misao o ljudskoj egzistenciji kao ne~emu {to ~oveku nije dato nego je zadato.
Drugo, tako|e teorijsko, polazi{te Kangrgine kriti~ke pozicije je njegova afirmacije ideje o vladavini prava, visokom stupnju gra|anske demokratije kao osnovi bilo kog socijalisti~kog poduhvata. Kao kriti~ar staljinizma kao sistema, Kangrga sociolo{ki jasno i precizno uo~ava da je jedan, staljinisti~ki autoritaran i u mnogim aspektima zlo~ina~ki sistem u svetskim razmerama, zamenjen drugim, tako|e autoritarnim i zlo~ina~kim sistemom zasnovanim na nacionalisti~kim pretpostavkama.
Osnovna Kangrgina misao sadr`ana je ve} u naslovu knjige Nacionalizam ili demokracija da bi u kratkom predgovoru bila maksimalno zao{trena "tertium non datur". Tu svoju misao }e dovesti do pune izvesnosti re~ima "nacionalizam nije i ne mo`e biti ni osnova za politiku, ni politi~ka kategorija, ni politi~ki program!" (str. 17). Elaboriranju tih stavova posvetio je i dva posebna poglavlja "Nacionalizam ili demokracija" i "Nacionalizam nije i ne mo`e biti politi~ki program". Kao Dubravka Ugre{i} i Boris Buden, Kangrga isti~e da je u Hrvatskoj na delu "kultura i politika la`i" kao vrhovni princip komunikacije. O{trinu Kangrginog stava ilustruje ~injenica da je kao naslov jednog svog iskaza stavio "Biti samo Hrvat, zna~i jo{ ne biti ~ovjek" ili njegov komentar predizborne propagande "... koja doslovno smrdi po fa{izmu i usta{tvu". Za savremenu Hrvatsku "katastrofu po svim linijama `ivota" Kangrga optu`uje hrvatske nacionaliste, usta{tvo, plja~ka{ke krugove mo}i, a posebno Hrvate-Hercegovce iz zapadne Hercegovine i Bosne. U hercegova~kim plemenskim bira~ima "iz druge dr`ave, koji odlu~uju sudbinu Hrvatske" Kangrga vidi pravu bazu HDZ vlasti.
Razumljivo je Kangrgino nezadovoljstvo uticajem i u~inkom "hercegova~kog faktora" ili, {to ne re}i, usta{kog lobija u hrvatskoj politici. Zagreba~ki malogra|ani optu`uju "Hercegovce" za sva zla, plja~ke i zlo~ine po~injene sa hrvatske strane, za plja~ku Hrvatske u celini i na taj na~in dosta neve{to skrivaju vlastitu politi~ku bedu. Sli~no ~ine i srpski {ovinisti koji optu`uju "papke s brda", bradate primitivce koji su ~ak i za ~etnike uvreda, da su po~inili sve plja~ke i zlo~ine, kao da ta politika nije pravljena u krugovima politi~ke i kulturne elite i u Zagrebu i Beogradu, kao {to su Predsedni{tvo Republike, Akademija nauka itd. Kangrga je sigurno u pravu kada ukazuje na poguban uticaj "Hercegovaca", ali to ne sme da postane isprika za {iroku javnost u Hrvatskoj koja i danas strasno brani "heroje domovinskog rata". Ubistva nemo}nih staraca i starica {irom Hrvatske, ubistva celih porodica u gradovima u kojima nije bilo borbi samo zato {to su srpske, svakako nisu delo samo "Hercegovaca", nego smi{ljene politi~ke strategije politi~ke i kulturne elite u Hrvatskoj, kao uostalom i u Srbiji i u Bosni.

@ena na pla`i, 1947.

Da Kangrgina kritika hrvatskih politi~kih i kulturnih prilika ima daleko {ire zna~enje, poku{a}u da poka`em jednim navodom iz njegove knjige: "Zato, kad premijer... za sebe ka`e da je on legalist, onda je time ostao du`an odgovora: koji, ~iji i kakav legalist?! Ako se, naime, nije ni dirnulo u ovaj naslije|eni tu|manovsko-hadezeovski plja~ka{ki i ru{ila~ki legalitet, kojim se deset godina 'zakonski kralo i uni{tavalo sve oko sebe', onda je pozivanje na legalitet in abstracto obmana i samoobmana, jer to zna~i stra{an kontinuitet toga biv{ega katastrofalnoga 'legaliteta' tu|manovske vlasti ('mi smo plja~kali po zakonu', to je taj tzv. legalitet), pa se onda ne mo`emo jo{ i hvaliti po{tivanjem tog legaliteta kao 'legalist'" (104).
U svojoj recenziji [vercera vlastitih `ivota sam zapisao: "Danas ve} daleke 1925. i 1926. godine 'Srpska knji`evna zadruga' objavila je u Beogradu Uspomene iz mladosti u Hrvatskoj Imbre Tkalca koje su sadr`avale sna`nu kritiku politi~kih, posebno nacionalnih, i kulturnih prilika u Hrvatskoj u 19. veku. Na`alost, ta knjiga nije ostavila ve}i trag ni u hrvatskoj ni u srpskoj kulturi. Danas }e svakako biti ~italaca u Srbiji koji }e Kangrginu kritiku hrvatskog nacionalizma odu{evljeno prihvatiti. Bilo bi mudro ako bi taj deo ~itateljstva imao na umu staru izreku De te fabula narratur! Srpski nacionalizam jo{ uvek ~eka svog autenti~nog kriti~ara". Kangrgina triologija Nacionalizam ili demokracija, Izvan povijesnog doga|anja, a naro~ito [verceri vlastitog `ivota, }e mu u tom poslu biti izvanredan podsticaj i putokaz.
Prema Milanu Kangrgi ne gajim samo izuzetno kolegijalno po{tovanje nego i ose}anja dubokog prijateljstva. Kako istinska prijateljstva veoma obavezuju, hteo bih i javno da ka`em ne{to {to mi se ~ini izuzetno va`nim. Kangrga je na kraju svoje knjige objavio i tri intervjua. U poslednjem, datom Bogdani Koljevi}, Kangrga veoma hvali svoje doma}ine u Srbiji, kada je do{ao na sajam knjiga 2001. godine. Ne sumnjam da je bio veoma lepo primljen. I sam sam svedok srda~nosti kojom je bio okru`en. Me|utim, me|u onima koji su prema njemu bili veoma srda~ni bilo je i srbijanskih "pera~a vlastitih biografija", bra}e "{vercera vlastitog `ivota" u Hrvatskoj. U osnovi njihovog srda~nog prijema nije stajalo (samo) po{tovanje prema o{trom kriti~aru hrvatskog nacionalizma i poznatom filozofu, nego i namera da se preko te bliskosti "properu biografije", bar onih koji su organizovali skupove ili u~estvovali na skupovima na kojima su Vojislav [e{elj i Mihailo Markovi} bili glavni govornici.
Izra`avaju}i nadu u mogu}nosti prevladavanja nacionalizma kao politi~kog programa, Kangrga veruje da }e manipulatora "nacionalnim osje}anjem biti vjerovatno sve manje" (172). Bilo bi to sjajno, ali se bojim da su sve novonastale dr`ave daleko od realizacije te mogu}nosti. Iskustva izbora u Bosni i predsedni~kih izbora u Srbiji, kao i bilo kojih izbora u Hrvatskoj, o tome jasno svedo~e. To dovodi u sumnju Kangrgin iskaz da "nacionalizam nije i ne mo`e biti ni osnova za politiku, ni politi~ka kategorija, ni politi~ki program". Mislim da }emo se, jo{ dugo, nalaziti pred provalijom pitanja, odakle takva snaga nacionalizma i pored svih tragi~nih iskustava, zlo~ina po~injenih ne samo nad pripadnicima drugih, nego i vlastitog naroda.

Bo`idar Jak{i}

[ta ~itate: O na~inu dono{enja ustava Srbije

[ta ~itate: Te`ina istorijske odgovornosti srpskih pisaca